Gastroenterologija

• GERB (gastroezofagealna refluksna bolest) – povrat kiselog sadržaja iz želuca u jednjak, žgaravica, upala jednjaka (ezofagitis).
• Barrettov jednjak – promjene sluznice donjeg dijela jednjaka. Zahtijeva stalno praćenje jer može prijeći u karcinom.
• Gastritis i ulkusi (čirevi) želuca i dvanaesnika – površinska ili dublja upala sluznice s mjestimičnim dubljim defektom stijenke (čir), često povezana s infekcijom bakterijom Helicobacter pylori ili uzimanjem lijekova protiv bolova (nesteroidni antireumatici, NSAID). Infekcija H. pylori dokazuje se tijekom gastroskopije, iz uzorka stolice ili izdahnutog zraka.
• Funkcionalna dispepsija – otežana probava hrane s osjećajem rane sitosti i napuhnutosti, bez organske podloge.

• Sindrom iritabilnog crijeva (IBS, „nervozna crijeva“) – funkcionalni poremećaj koji uzrokuje grčeve, napuhnutost, proljeve i zatvor.
• Upalne bolesti crijeva (IBD) – kronične autoimune bolesti – Crohnova bolest, koja može zahvatiti bilo koji dio probavnog sustava, i ulcerozni kolitis, koji zahvaća debelo crijevo.
• Mikroskopski kolitis – promjene na sluznici crijeva vide se samo pod mikroskopom, a izazivaju proljeve.
• Celijakija – autoimuna reakcija na gluten koja oštećuje sluznicu tankog crijeva, ometa apsorpciju hranjivih tvari i često dovodi do grčeva, napuhnutosti i proljeva, a kod djece do zastoja u rastu.
• Divertikuloza i divertikulitis – pojava malih proširenja (džepova) u stijenci debelog crijeva i njihova upala, često povezana s krvarenjem iz crijeva.
• Polipi i karcinomi crijeva – polipi su dobroćudne izrasline na crijevima koje s vremenom mogu prijeći u rak debelog crijeva. Zbog toga su potrebni preventivni pregledi kolonoskopijom nakon 50. godine života, a kod osoba koje imaju karcinom u obitelji nakon 40. godine. Probir se može napraviti i traženjem skrivenog krvarenja u stolici. Karcinomi mogu nastati i nevezano uz polipe.

Prevencija, dijagnostika i liječenje hemoroida, fisura i fistula.

• Hemoroidi – proširene vene u analnom kanalu.
• Analne fisure i fistule – bolne pukotine sluznice anusa (čmara) ili neprirodni kanali u okolnom tkivu.

Nakon razgovora liječnik će Vas detaljno pregledati s posebnim osvrtom na trbuh i trbušne organe. U nekim slučajevima bit će potreban i digitorektalni pregled, tijekom kojega liječnik svojim kažiprstom pregledava unutrašnjost završnog dijela debelog crijeva u svrhu pronalaska mogućeg uzroka tegoba (npr. hemoroidi, fisure, polipi i slično). Anus se prethodno namaže posebnom kremom kako bi pregled bio manje neugodan.

Nakon pregleda liječnik Vam daje svoje mišljenje u kojem predlaže daljnje pretrage, ukoliko su one potrebne radi postavljanja točne dijagnoze, ili Vam propisuje terapiju u cilju rješavanja Vaših tegoba.

Pregled se izvodi u pacijenata sa simptomima nelagode ili boli u gornjem dijelu trbuha, žgaravice, mučnine, povraćanja sadržaja želuca ili krvi ili teškoća pri gutanju. Metoda je vrlo pouzdana u otkrivanju uzroka krvarenja, upale (gastritisa), čira (vrijeda, ulkusa) ili tumora jednjaka, želuca i dvanaesnika. Pri endoskopiji je moguće učiniti bezbolnu biopsiju, a uzeto se tkivo naknadno analizira pod mikroskopom. Također je moguće dobiti uzorke za otkrivanje prisutnosti bakterije Helicobacter pylori u želucu.

Želudac mora biti potpuno prazan i stoga ne smijete ništa jesti i piti obojena pića 6–8 sati prije pregleda. Isto tako, ako bolujete od srčanih ili plućnih bolesti, porazgovarajte o njima s liječnikom i ponesite raniju medicinsku dokumentaciju.

Prije pregleda u pravilu se primjenjuje lokalna anestezija u obliku sprejanja ždrijela, koja umanjuje osjećaj nelagode prilikom uvođenja aparata kroz usta do želuca.

Pregled se izvodi na lijevom boku, a endoskop se polako i pažljivo uvodi kroz vaša usta u jednjak, želudac i dvanaesnik. Za vrijeme pregleda koji rijetko traje duže od pet minuta možete normalno disati. Pregled je bezbolan. Za vrijeme pregleda može se javiti refleksni nagon na povraćanje uzrokovan prisutnošću instrumenta u ustima i gornjem probavnom sustavu.

Iza pregleda možete kratkotrajno imati osjećaj nelagode u grlu te nadutosti u trbuhu, zbog zraka koji se kroz endoskop upuhuje u Vaš želudac tijekom pregleda.

Vaš će Vam liječnik odmah priopćiti nalaz po završetku pregleda, a ako su uzeti uzorci biopsije za patohistološku analizu, rezultat ćete dobiti za nekoliko dana.

Gastroskopija i biopsija su vrlo sigurne kada ih izvodi liječnik koji je prošao posebnu izobrazbu i iskusan je u izvođenju endoskopskih procedura. Komplikacije su vrlo rijetke i uključuju mogućnost krvarenja na mjestu uzimanja biopsije te perforacije stijenke organa. Važno je prepoznati rane znakove mogućih komplikacija i odmah kontaktirati liječnika u slučaju teškoća u gutanju, bolova u prsima, jakih bolova u trbuhu, temperature, tresavice ili crne stolice.

Analgosedacija je lagana sedacija – opušteni ste i pospani, nelagoda je znatno manja, a većina pacijenata se samog pregleda gotovo ne sjeća. Uspavljivanje (kratkotrajna intravenska anestezija) znači da tijekom cijelog pregleda spavate i ne osjećate ništa. Lijekovi se daju putem venskog puta, a tijekom pregleda prate se disanje, puls i zasićenost krvi kisikom. Koja je opcija prikladnija za Vas, dogovorit ćete s liječnikom.

Želudac mora biti potpuno prazan: hranu ne smijete uzimati 6 do 8 sati prije gastroskopije, a tekućinu 2 do 3 sata prije. Ponesite popis lijekova koje uzimate i raniju medicinsku dokumentaciju, a liječnika obavezno upozorite ako uzimate lijekove protiv zgrušavanja krvi, bolujete od srčanih ili plućnih bolesti ili imate alergije na lijekove.

Iako je buđenje iz anestezije vrlo brzo i bez ikakvih posljedica, refleksi i prosuđivanje su neko vrijeme malo usporeni. Stoga ostatak dana ne smijete voziti automobil, a uputno je na pregled doći s pratnjom. Nalaz će Vam liječnik priopćiti odmah nakon pregleda.

Pregled treba učiniti kod svake relativno naglo nastale promjene ritma pražnjenja crijeva, pojave razdoblja zatvora koji se izmjenjuju s pojavom proljeva, neobjašnjive boli u trbuhu, pojave krvi u stolici ili nakon stolice. Pregled treba učiniti u svih starijih od pedeset godina s podacima o polipima ili raku debelog crijeva u obitelji, a preporuča se i kao preventivni pregled iznad pedesete godine života, zbog povećane učestalosti tumora debelog crijeva u zrelijoj životnoj dobi.

Kolonoskopija omogućava liječniku da vidi upalne promjene, polipe, tumore, mjesto krvarenja i mišićne spazme, fisure i hemoroide, a omogućava i odstranjivanje polipa. Pri endoskopiji je moguće učiniti bezbolnu biopsiju, a uzeto se tkivo kasnije posebno analizira.

Pregled se izvodi na lijevom boku, a kolonoskop se polako i pažljivo uvodi kroz anus, rektum i cijelo debelo crijevo, sve do spoja s tankim crijevom i dijelom tanko crijevo ako je potrebno. Tijekom pregleda u crijevo se upuhuje manja količina zraka, da bi se stijenka crijeva mogla u cijelosti detaljno analizirati. Pregled je ponekad bolan, što se rješava davanjem lijekova za vrijeme pregleda, praćen osjećajem napuhnutosti, a rijetko traje duže od dvadesetak minuta.

Iza pregleda možete kratkotrajno imati osjećaj nelagode i blage grčeve u trbuhu, ponekad s nagonom na stolicu, uglavnom zbog zraka koji se kroz endoskop upuhuje u vaše crijevo tijekom pregleda.

Vaš će Vam liječnik odmah priopćiti nalaz pri pregledu, a ako je uzeta biopsija za patohistološku analizu, rezultat ćete dobiti za nekoliko dana.

Kolonoskopija i biopsija su vrlo sigurne kada ih izvodi liječnik koji je prošao posebnu izobrazbu i iskusan je u izvođenju endoskopskih procedura. Komplikacije su vrlo rijetke i uključuju mogućnost krvarenja na mjestu uzimanja biopsije te perforacije stijenke organa. Važno je prepoznati rane znakove mogućih komplikacija i odmah kontaktirati svog liječnika ili se javiti u hitnu službu bolnice u slučaju pojave krvi u stolici, jakih bolova u trbuhu, opće slabosti, temperature ili tresavice.

Nabavite sredstvo za čišćenje crijeva: PLENVU, MOVIPREP ili CITRAFLET. Upotrijebite ga prema uputi koja je navedena uz sredstvo. Sredstvo se dobiva samo na recept, koji će Vam napisati Vaš liječnik ili Vam mi možemo napisati privatni recept.

Važni koraci prije same pretrage

1. 5 do 7 dana prije pretrage: obavezno izbacite sve namirnice sa sitnim košticama i sjemenkama (kivi, rajčica, grožđe, lubenica, lan, integralni kruh) jer se one tjednima zadržavaju u naborima crijeva i mogu začepiti endoskop. Prekinite uzimanje preparata željeza.
2. Dan prije pretrage: lagani doručak i ručak (prijedlozi su niže), a nakon ručka isključivo bistra tekuća prehrana (bistra juha bez tjestenine, čaj, voda, bistri sok od jabuke). Ne večerajte. Često se preporučuje popiti i 1 do 2 litre ugrijane mineralne vode Donat kako bi se ubrzalo početno pražnjenje.
3. Na dan pretrage: ne jedite. Sve tekućine (uključujući i vodu) prestaju se uzimati 2 do 3 sata prije samog zahvata.

Sredstva za čišćenje mogu imati intenzivan slan ili umjetan okus, pa ih pacijenti često piju na slamku ili ohlađena iz hladnjaka. Tijekom čišćenja krećite se po kući, jer ležanje usporava rad crijeva.

Dan prije pretrage

Lagani doručak i ručak. Ne večerati. Kroz cijelo vrijeme pijte dosta tekućine (voda, čaj, bistra juha, bistri voćni sok).

Prijedlozi za doručak – izaberite jednu od ovih opcija:

• Dvije šnite bijelog kruha (ili bijeli dvopek) tanko namazane maslacem i običnim krem sirom, uz šalicu kamilice ili crne kave.
• Dva kuhana jaja i jedna šnita bijelog kruha (obavezno odstranite koricu).
• Šalica običnog, tekućeg jogurta (minimalno masnog, bez komadića voća ili žitarica) s bijelim dvopekom.

Prijedlozi za ručak (pojedite ga najkasnije do 14 – 15 sati). Za ručak smijete pojesti čisti protein i rafinirane ugljikohidrate, ali bez kapi ulja ili masti (sve kuhano) i strogo bez povrća:

• Kuhani file piletine ili puretine (bijelo meso) s dobro raskuhanom bijelom rižom (obična riža, nikako integralna). Možete je malo posoliti.
• Kuhani file oslića ili neke druge bijele ribe uz pire krumpir napravljen isključivo s malo slane vode (bez mlijeka, maslaca i ulja).
• Tanjur bistre pileće ili povrtne juhe s komadom kuhanog bijelog mesa iz juhe. Juhu procijedite – nemojte jesti mrkvu, celer ni tjesteninu.

Oko 19 sati popijte prvu dozu (Doza 1) otopine PLENVU od 500 ml naizmjenično s 500 ml bistre tekućine (voda, čaj, bistri sok, sok za razrjeđivanje) tijekom 60 minuta. Nakon toga popijte barem 1 – 1,5 litru bistre tekućine. Ako uzimate drugo sredstvo za čišćenje, postupite prema njegovoj uputi.

Na dan pretrage

Ne konzumirajte hranu. Oko 7 sati popijte drugu dozu sredstva za čišćenje. Nakon toga također pijte dosta bistre tekućine (bistra juha, sokovi, čajevi, voda) dok stolica ne bude potpuno vodenasta i bistra. Ne pijte tekućinu 2 do 3 sata prije pregleda.

Ako pijete lijekove, nastavite ih normalno uzimati, osim lijeka za razrjeđivanje krvi, koji trebate prekinuti 3 dana prije pregleda.

Analgosedacija je lagana sedacija – opušteni ste i pospani, nelagoda je znatno manja, a većina pacijenata se samog pregleda gotovo ne sjeća. Uspavljivanje (kratkotrajna intravenska anestezija) znači da tijekom cijelog pregleda spavate i ne osjećate ništa. Lijekovi se daju putem venskog puta, a tijekom pregleda prate se disanje, puls i zasićenost krvi kisikom. Koja je opcija prikladnija za Vas, dogovorit ćete s liječnikom.

Crijevo se priprema jednako kao za kolonoskopiju – pogledajte upute za pripremu kod kolonoskopije. Na dan pretrage ne uzimate hranu, a tekućinu ne smijete piti 2 do 3 sata prije anestezije.

Iako je buđenje iz anestezije vrlo brzo i bez ikakvih posljedica, refleksi i prosuđivanje su neko vrijeme malo usporeni. Stoga ostatak dana ne smijete voziti automobil, a uputno je na pregled doći s pratnjom. Nalaz će Vam liječnik priopćiti odmah nakon pregleda.

Priprema za rektoskopiju ista je kao i za kolonoskopiju.

Anamneza treba utvrditi sadašnju i raniju (cjeloživotnu) redovitost odnosno učestalost stolice, njezinu konzistenciju, potrebu za napinjanjem ili izvođenjem manevara (npr. pritiskanje međice, glutealnog područja, rektovaginalne stijenke) prilikom defekacije, zadovoljstvo nakon defekacije te učestalost i trajanje primjene laksativa ili klizmi. Važni istovremeni simptomi obuhvaćaju prisutnost, količinu i trajanje krvarenja u stolici.

Istovremeno se traže simptomi uzročnih poremećaja, uključujući promjenu promjera stolice ili nalaz krvi u njoj (što ukazuje na rak). Također treba tražiti sistemske simptome koji ukazuju na kroničnu bolest (npr. mršavljenje).

Ranija anamneza treba sadržavati pitanja o mogućim poznatim uzrocima zatvora, uključujući prethodne operacije u trbuhu, poremećaj rada štitnjače (hipotireozu), šećernu bolest, neurološke poremećaje (npr. Parkinsonovu bolest, multiplu sklerozu) i ozljedu kralježnične moždine. Treba utvrditi koji su lijekovi propisani na recept kao i koji se uzimaju bez recepta, a koji mogu dovesti do zatvora (npr. antikolinergici i opijati).

Kronična opstipacija: određeni simptomi (npr. osjećaj anorektalne zapriječenosti, dugotrajna ili otežana defekacija), osobito u povezanosti s poremećenim (odnosno smanjenim ili povećanim) pokretima perineuma tijekom simulacije defekacije ukazuju na poremećaj defekacije. Prejako napinjanje ili dugotrajna i nezadovoljavajuća defekacija, uz digitalno pražnjenje anusa, također ukazuju na poremećaj defekacije.

• Distendiran, napet trbuh
• Povraćanje
• Krv u stolici
• Mršavljenje
• Teška opstipacija s nedavnim početkom/pogoršanjem u starijih bolesnika

Općim pregledom se traže znakovi sistemske bolesti, uključujući vrućicu i kaheksiju. Palpacijom se traže mase u trbuhu. Rektalni pregled treba učiniti ne samo zbog fisura, striktura, krvi ili masa (uključujući fekalnu impakciju) već i zbog utvrđivanja analnog tonusa u mirovanju (puborektalno „podizanje“ kad bolesnik stisne analni sfinkter), spuštanja perineuma tijekom simulirane defekacije i rektalnog osjeta. Bolesnici s poremećajima defekacije mogu imati povišen analni tonus u mirovanju (ili anizam), smanjen (odnosno <2 cm) ili povećan (odnosno >4 cm) perinealni pomak i/ili paradoksalnu kontrakciju puborektalnog mišića tijekom simulacije defekacije.

• Povećati količinu vlakana u prehrani
• Može se pokušati s kratkotrajnom primjenom osmotskih laksativa
• Može se uvesti primjena klizmi jednokratno ili višekratno – hidrokolon terapija 5–10 ciklusa
• Razmisliti o prestanku uzimanja uzročnog lijeka (neki mogu biti neophodni)

Prehrana i ponašanje: prehrana treba sadržavati dovoljno vlakana (tipično 15 do 20 g/dan) kako bi se osigurao dovoljni volumen stolice. Biljna vlakna, koja su najvećim dijelom neprobavljiva i ne apsorbiraju se, povećavaju volumen stolice. Nadomještanje vlakana je osobito učinkovito kod liječenja opstipacije s normalnom pasažom, ali nije jako učinkovito kod opstipacije s usporenom pasažom ili kod poremećaja defekacije.

Korisne mogu biti promjene načina života. Bolesnik treba pokušati prazniti crijeva svakoga dana u isto vrijeme, po mogućnosti 15 do 45 min nakon doručka, jer probava hrane potiče pokrete crijeva.

Liječnici moraju objasniti kako svakodnevno pražnjenje crijeva nije obavezno, kako crijevima treba dati priliku za funkcioniranje i da im česta primjena laksativa ili klizmi (> jednom/3 dana) tu priliku uskraćuje.

Vrste laksativa: tvari koje povećavaju obujam stolice (npr. psilij, Ca polikarbofil, metilceluloza) djeluju sporo i nježno te predstavljaju najbezopasnije tvari koje potiču pražnjenje stolice. Pravilna primjena obuhvaća postupno povećanje doze – za sprječavanje tvrde stolice najbolje je uzimanje 3 ili 4 puta dnevno uz dovoljno tekućine (npr. uz dodatak 500 ml tekućine dnevno) – sve dok stolica ne postane mekša i obilnija.

Klizme se mogu primjenjivati, kako one od vode iz slavine, tako i one od kupovnih hipertoničnih otopina.

• Lijekovi su česti uzroci zatvora (npr. kronična zloporaba laksativa, uzimanje antikolinergika ili opijata).
• Kad je opstipacija akutna i teška treba misliti na opstrukciju crijeva.
• Ako ne postoje znakovi za uzbunu i nakon isključenja disfunkcije dna zdjelice, razumno je poduzeti simptomatsko liječenje.

Endoskopska kapsula koristi se prvenstveno za pregled tankog crijeva, koje je teško dostupno klasičnoj gastroskopiji i kolonoskopiji – primjerice kod traženja izvora skrivenog krvarenja i nejasne slabokrvnosti, kod sumnje na Crohnovu bolest tankog crijeva te kod praćenja polipa i tumora tankog crijeva. O tome je li pretraga prikladna za Vas odlučuje liječnik nakon pregleda.

Pretraga je bezbolna i ne zahtijeva anesteziju. Nakon što progutate kapsulu uz malo vode, možete se vratiti većini uobičajenih aktivnosti. Kapsula tijekom nekoliko sati prolazi kroz probavni sustav i snima, a nakon pretrage vraćate snimač kako bi liječnik pregledao i analizirao snimke. Kapsula je za jednokratnu upotrebu i prirodnim putem izlazi iz organizma.

Na pretragu je potrebno doći natašte, a ponekad je potrebna i priprema crijeva. Točne upute o pripremi dobit ćete prilikom naručivanja.